Sportske vijesti
Taekwondo u mom životu
Taekwondo je borilačka vještina nastala kombinacijom različitih vještina koje su se vježbale na području Koreje. Svatko tko želi trenirati ovakvu vrstu sporta mora biti marljiv i uporan jer mogućnost pogreške treba biti svedena na minimum. Potrebno je mnogo ulaganja, no to je mala cijena s obzirom na to koliko nas poznavanje vještine taekwondoa obogaćuje. U Taekwondo klubu Tigar Zagreb postoji pravilo: „Svi za jednoga, jedan za sve“. Ukoliko pojedinac ne odrađuje treninge kako trener od njega očekuje, svi smo prisiljeni ponavljati vježbu do savršentva. Svi podržavamo jedni druge na natjecanjima i jedni drugima međusobno pomažemo. Svi navijamo jedni za druge do zadnje sekunde, bez obzira na to vodimo li ili gubimo, i to je ta povezanost kojoj nas naš trener poučava. Moram napomenuti da su iza nas prekrasna druženja, iskustva stečena na mnogobrojnim putovanjima u Hrvatskoj i inozemstvu. Sretna sam jer, osim što ja uživam u ovom sportu, i moja obitelj sudjeluje u tom iskustvu. Važno je istaknuti trenerove riječi: „Medalje se ne osvajaju na natjecanjima, već na treninzima". Adrenalin koji me preplavi na sam dan natjecanja, nervoza koju osjećam pri ulasku na tatami i poštovanje prilikom naklona protivnici, sudcima i trenerima, postali su sastavni dio moga sportskog usavršavanja. Poraz je pobjeda ako iz njega naučimo ispravljati pogreške. Na treninzima dajemo sve od sebe jer znamo da samo tako možemo napredovati, ali bez obzira na težinu treninga, smijeha i sreće nikada ne nedostaje. U ovom sportu postoji velika povezanost između sportaša i trenera, a najveća podrška je kada trener vjeruje u tebe u trenutcima kada ti ne vjeruješ u samoga sebe. Taekwondo te ne izgrađuje samo fizički, već i psihički. Trener Marko nas oduvijek uči da u svakodnevnom životu ne smijemo koristiti naučene vještine taekwondoa bez razloga, već samo ako je to baš neizbježno. Svakom sportašu, i to ne samo u ovom sportu, trenerove su riječi najbitnije. Kada u borbi daje savjet koji nama zvuči suludo, moramo se sjetiti da je on puno duže u ovom sportu od nas i da je njegovo znanje o taekwondou mnogo veće. Kad sam prije četiri godine odabrala ovaj sport, nisam znala koliko će me to odrediti kao osobu. Na tom putu bilo je mnogo padova, ali i uspona koji me uče da se upornost na kraju isplati i da prijateljstva, druženja, putovanja u tom dijelu života imaju neko drugo, dublje značenje. Taekwondo bih preporučila svima koji žele razvijati svoje mentalne sposobnosti, ali i pomicati fizičke granice svoga tijela. Taekwondo klub Tigar Zagreb moja je druga obitelj i velika podrška u sportu i životu.
Nika Tumbri, 7. d
Nika Tumbri, 7. d
Treninzi se utorkom i četvrtkom održavaju u OŠ Brezovica, a na Facebook stranici Taekwondo kluba Tigar Zagreb možete vidjeti dio atmosfere s treninga u našoj školi:
Kros Sportskih novosti 2015
U nedjelju, 19. travnja na Bundeku je održano natjecanje u trčanju. Trčalo se na 1 km, 1.5 km i 2 km. Na Krosu Sportskih novosti sudjelovali su učenici osnovnih i srednjih škola te studenti iz svih dijelova Hrvatske. Kros svake godine privuče mnogo učenika pa se tako i ove godine odazvalo preko 5000 sudionika. Naša je škola u ukupnom poretku osvojila 6. mjesto.
Melanie Pajas, Lucija Celić-Čuvar i Dorotea Mrvac
U nedjelju, 19. travnja na Bundeku je održano natjecanje u trčanju. Trčalo se na 1 km, 1.5 km i 2 km. Na Krosu Sportskih novosti sudjelovali su učenici osnovnih i srednjih škola te studenti iz svih dijelova Hrvatske. Kros svake godine privuče mnogo učenika pa se tako i ove godine odazvalo preko 5000 sudionika. Naša je škola u ukupnom poretku osvojila 6. mjesto.
Melanie Pajas, Lucija Celić-Čuvar i Dorotea Mrvac
Srebrne nogometašice
Finale
U srijedu, 18. ožujka cure iz šestih i sedmih razreda naše škole igrale su nogometnu utakmicu. Kada smo došle u Dubravu, gdje se održavalo natjecanje. Presvukle smo se i malo razgibale, a onda je sudac zviždao za početak utakmice. Cure koje nisu igrale utakmicu sjele su na klupu i navijale. Bile smo u strahu, ali kad je naša ekipa zabila gol nakon nekoliko trenutaka, sve je bilo lakše. Bili smo sretni, ali ne zadugo. Nakon nekoliko trenutaka protivnička ekipa je zabila gol. Strah se ponovno vraćao. Sudac je zazviždao da je završilo prvo poluvrijeme. U nastavku drugog poluvremena protivnička ekipa je zabila za 2 : 1, no dobro, nekako smo ostale smirene. Nije prošlo puno i naša ekipa je zabila gol. Bilo je to veliko olakšanje. Na kraju smo pucali penale. Nažalost, dobili su nas na penalima. Očito je sreća bila više na njihovoj strani. Mi smo osvojile srebro, a nadamo se da ćemo iduće godine biti bolje i osvojiti prvo mjesto.
Martina Babić 6.d
Martina Babić 6.d
Kako smo preživjele poraz
U srijedu 18. ožujka 2015. ženska nogometna ekipa OŠ Brezovica igrala je finalnu utakmicu u Dubravi. Na odredište smo stigle u 15 h i pogledale popis natjecatelja, a zatim smo otišle u dvoranu. Dok smo čekale, odgledale smo utakmice ženske i muške rukometne ekipe. Nakon toga smo se presvukle i izašle na teren da se zagrijemo prije utakmice.
I... utakmica je počela! Naše cure su dale gol, a mi na klupi počele smo vrištati i skakati. U nastavku je naša ekipa primila gol. Nakon izjednačenja, suparnice su opet zabile te povele 2 : 1. Pred kraj utakmice naše su cure izjednačile na 2 : 2. Zatim su se pucali penali i mi smo izgubile. Čekale smo proglašenje. Izašle smo na teren i osvojile srebrni pehar i medalje. Poslije smo se fotografirale s Dinamovim nogometašem Markom Pjacom. Ipak nešto dobro! Nakon utakmice, trener nas je odveo na pizzu, što nas je malo oraspoložilo.
Iako smo izgubile, sljedeće godine ponovno ćemo se boriti za prvo mjesto.
Lana Jurinjak, 6. d
U srijedu 18. ožujka 2015. ženska nogometna ekipa OŠ Brezovica igrala je finalnu utakmicu u Dubravi. Na odredište smo stigle u 15 h i pogledale popis natjecatelja, a zatim smo otišle u dvoranu. Dok smo čekale, odgledale smo utakmice ženske i muške rukometne ekipe. Nakon toga smo se presvukle i izašle na teren da se zagrijemo prije utakmice.
I... utakmica je počela! Naše cure su dale gol, a mi na klupi počele smo vrištati i skakati. U nastavku je naša ekipa primila gol. Nakon izjednačenja, suparnice su opet zabile te povele 2 : 1. Pred kraj utakmice naše su cure izjednačile na 2 : 2. Zatim su se pucali penali i mi smo izgubile. Čekale smo proglašenje. Izašle smo na teren i osvojile srebrni pehar i medalje. Poslije smo se fotografirale s Dinamovim nogometašem Markom Pjacom. Ipak nešto dobro! Nakon utakmice, trener nas je odveo na pizzu, što nas je malo oraspoložilo.
Iako smo izgubile, sljedeće godine ponovno ćemo se boriti za prvo mjesto.
Lana Jurinjak, 6. d
Zauvijek ću pamtiti srijedu bez obzira na poraz
Srijedu 18. ožujka zauvijek ću pamtiti bez obzira na poraz i tugu. Taj dan igrale smo utakmicu protiv Osnovne škole Antun Mihanović. Pred školom smo bile već u 13 i 30 h. Svi smo uzbuđeno čekali da krenemo. Drugi su nam zaželjeli sreću i svi su se nadali pobjedi, ali nažalost nije bilo tako. Ubrzo smo krenuli u Dubravu. Pratili su nas učitelji Zdravko, Pero i Danijel. Odmah nakon dolaska ušle smo u dvoranu koja je bila ogromna. Trener nam je prije utakmice još jednom objasnio taktiku. Kad je utakmica počela, bila sam jako uzbuđena. U prvom poluvremenu vodile smo 1 : 0. Za taj gol zaslužna je Ana Kalaj. U drugom poluvremenu suparnička ekipa zabila je 2 gola, ali je to brzo popravila Matea Babuder. Zatim smo pucale penale, u čemu su suparnice imale više sreće. Otišle smo u svlačionicu u tužne i u suzama. Ali, ubrzo smo shvatile da smo mi bolje i da je druga ekipa imala malo više sreće. Drugo mjesto odlučile smo proslaviti u Cinkušu. Naručile smo pizzu, a dok smo čekale večeru, igrale smo se u parkiću. Kući smo se vratile oko 19 i 30 h. Bez obzira na sve, ženska nogometna ekipa OŠ Brezovica zauvijek će biti i ostati najbolja.
Valentina Čižmešija, 6. d
Srijedu 18. ožujka zauvijek ću pamtiti bez obzira na poraz i tugu. Taj dan igrale smo utakmicu protiv Osnovne škole Antun Mihanović. Pred školom smo bile već u 13 i 30 h. Svi smo uzbuđeno čekali da krenemo. Drugi su nam zaželjeli sreću i svi su se nadali pobjedi, ali nažalost nije bilo tako. Ubrzo smo krenuli u Dubravu. Pratili su nas učitelji Zdravko, Pero i Danijel. Odmah nakon dolaska ušle smo u dvoranu koja je bila ogromna. Trener nam je prije utakmice još jednom objasnio taktiku. Kad je utakmica počela, bila sam jako uzbuđena. U prvom poluvremenu vodile smo 1 : 0. Za taj gol zaslužna je Ana Kalaj. U drugom poluvremenu suparnička ekipa zabila je 2 gola, ali je to brzo popravila Matea Babuder. Zatim smo pucale penale, u čemu su suparnice imale više sreće. Otišle smo u svlačionicu u tužne i u suzama. Ali, ubrzo smo shvatile da smo mi bolje i da je druga ekipa imala malo više sreće. Drugo mjesto odlučile smo proslaviti u Cinkušu. Naručile smo pizzu, a dok smo čekale večeru, igrale smo se u parkiću. Kući smo se vratile oko 19 i 30 h. Bez obzira na sve, ženska nogometna ekipa OŠ Brezovica zauvijek će biti i ostati najbolja.
Valentina Čižmešija, 6. d
Baseball u našoj školi
U srijedu, 21. svibnja, u našu školu na sat tjelesnog došli su sportaši koji treniraju baseball da bi nam pokazali osnovne poteze u tom sportu. Najprije su nam pokazali kako palicom udarati tenisku lopticu. Zatim su učenici, koji su htjeli, pokušali palicom udarati lopticu. Nakon toga smo probali hvatati i bacati lopticu, a za to smo koristili kacigu i rukavice. Naravno, sve što je lijepo kratko traje pa je tako i nama došao kraj tog sata. Svidio mi se taj sport jer je neobičan i zabavan i mislim da ovo svakako trebamo ponoviti.
Martina Babić
Kros Sportskih novosti
U nedjelju, 27. travnja 2014., sudjelovali smo na Krosu sportskih novosti na Bundeku. U trčanju su se natjecali učenici osnovih i srednjih škola iz cijele Hrvatske. Na Bundek smo krenuli u 9 sati i 20 minuta ispred škole. Učenici petih razreda trčali su u 11 sati i 15 minuta. Dok smo čekali da utrka počne, razgibavali smo se. Trčali smo utrku na 1000 m. Bilo je naporno i jako smo se umorili. Nakon završetka utrke dobili smo bijele majice i kupon za jelo i piće. Svojim pjesmama publiku i natjecatelje zabavljala je Lana Jurčević s kojom smo se nakon koncerta fotografirali i dobili autogram. Kući smo krenuli oko 13 sati i 30 minuta.
Na krosu nam je bilo jako lijepo i zabavno. Željela bih sudjelovati i sljedeće godine.
Ana Strabić, 5. r
Na krosu nam je bilo jako lijepo i zabavno. Željela bih sudjelovati i sljedeće godine.
Ana Strabić, 5. r
KLIKNITE NA LINK ZA REZULTATE KROSA SPORTSKIH NOVOSTI
http://www.has.hr/images/stories/HAS/krossn/G14/kros.htm
http://www.has.hr/images/stories/HAS/krossn/G14/kros.htm
Gradski kros
Gradsko natjecanje u trčanju održalo na Bundeku 7. travnja 2014. Na natjecanju su sudjelovali učenici svih osnovnih i srednjih škola Grada Zagreba, a iz Osnovne škole Brezovica sudjelovalo je osam učenika: Paula Pršir, Ines Fabijanec, Valerija Pavlečić, Matej Šegota, Iva Šegota, Antonio Banović, Luka Ištvančić i Mihael Jurčić.
O gradskom krosu razgovarali smo s Antonijem Banovićem i Ivom Šegota, učenicima 8.d razreda.
Antonio Banović trčao je na 1200 m, zajedno s ostalim učenicima od 5. do 8. razreda, a Iva Šegota je s ostalim učenicama od 5. do 8. razreda trčala na 1000 m. Dečki su sa starta krenuli u 10:20 h, a djevojke u 10:40 h.
Najbolje rezultate ostvarili su učenici OŠ Malešnica. Učenici naše škole sudjelovat će i na državnom natjecanju koje će se održati 27. travnja na Bundeku. Rekli su nam da se pripremaju i da očekuju dobre rezultate.
Lara Senčić, 6. r
O gradskom krosu razgovarali smo s Antonijem Banovićem i Ivom Šegota, učenicima 8.d razreda.
Antonio Banović trčao je na 1200 m, zajedno s ostalim učenicima od 5. do 8. razreda, a Iva Šegota je s ostalim učenicama od 5. do 8. razreda trčala na 1000 m. Dečki su sa starta krenuli u 10:20 h, a djevojke u 10:40 h.
Najbolje rezultate ostvarili su učenici OŠ Malešnica. Učenici naše škole sudjelovat će i na državnom natjecanju koje će se održati 27. travnja na Bundeku. Rekli su nam da se pripremaju i da očekuju dobre rezultate.
Lara Senčić, 6. r
Susret s olimpijskim prvakom Vladom Lisjakom
Teniram hrvanje već dvije godine i nedavno sam imao priliku upoznati gospodina Vladu Lisjaka. U srijedu, 2. travnja, došao je u našu školu Vlado Lisjak. On se bavi hrvanjem još od malih nogu. Ima nogo medalja i priznanja, a među njima se najviše ističe zlatna medalja s Olimpijskih igara u Los Angelesu 1984. godine. Hrvanje je počeo trenirati u hrvačkom klubu Gavrilović te je završio fakultet za sportskog trenera hrvanja. Pokazao nam je neke vrlo važne poteze koje mi dosad nismo znali. Mislim da nikad ne bih susreo tako dobrog hrvača da nije bilo našeg trenera i učitelja Darka Rogala. Vlado Lisjak mi se svidio i ne bi bilo loše da još koji put navrati.
Marko Karlić, 5. r
Marko Karlić, 5. r
Olimpijac Vlado Lisjak s učenikom Antonijem Banovićem i učiteljem tjelesnog Darkom Rogalom
Bezbrižna vožnja u Jumicar autićima
7. i 8. travnja OŠ Brezovicu posjetila je udruga Jumicar. Učenicima od 1. do 4. razreda pokazali su što znači upraljati pravim automobilima. Autići su bili na benzin, na motorni pogon, kao i ostali veliki auti, samo prilagođeni nihovoj dobi (umanjeni).
Ideja je potekla iz Finske. Prije 20 godina jedan je gospodin osmislio ovaj program i pokrenuo ga te se od tada proširilo cijelim svijetom. Jumicar ima svoj poligon u Dubaiu, Londonu,Berlinu, Beču, Parizu, Turskoj i sad je napokon stigao u Hratsku. Organizator Jumicara u Hrvatskoj je Alagić F. Alan. Jumicar program završilo je nekoliko milijuna djece bez ozljeda jer su auti ograničeni na 15 km/h maksimalnog kretanja (brži je ljudski hod), a vozači tijekom vožnje imaju pojaseve i kacige.
U ovom programu mogu sudjelovati djeca između 6 i 13 godina. Saznali smo mišljenja djece koja su se iskušala u vožnji. Djeci se jako svidjelo zato što su se osjećali kao pravi vozači. Iako su na početku bili malo uplašeni, svi su zaželjeli voziti opet. Najviše im se svidjelo okretanje volana i stiskanje kočnica i gasa. Kršili su neka pravila kao što su prolazak kroz crveno svjetlo i sudaranje, ali su se trudili što manje griješiti. Naučili su da trebaju biti oprezni u prometu.
U Jumicaru trenutno rade na pilot projektu i cilj im je da sljedeće školske godine uđu u Kurikulum.
Nives Derbuc, 7. f
Ideja je potekla iz Finske. Prije 20 godina jedan je gospodin osmislio ovaj program i pokrenuo ga te se od tada proširilo cijelim svijetom. Jumicar ima svoj poligon u Dubaiu, Londonu,Berlinu, Beču, Parizu, Turskoj i sad je napokon stigao u Hratsku. Organizator Jumicara u Hrvatskoj je Alagić F. Alan. Jumicar program završilo je nekoliko milijuna djece bez ozljeda jer su auti ograničeni na 15 km/h maksimalnog kretanja (brži je ljudski hod), a vozači tijekom vožnje imaju pojaseve i kacige.
U ovom programu mogu sudjelovati djeca između 6 i 13 godina. Saznali smo mišljenja djece koja su se iskušala u vožnji. Djeci se jako svidjelo zato što su se osjećali kao pravi vozači. Iako su na početku bili malo uplašeni, svi su zaželjeli voziti opet. Najviše im se svidjelo okretanje volana i stiskanje kočnica i gasa. Kršili su neka pravila kao što su prolazak kroz crveno svjetlo i sudaranje, ali su se trudili što manje griješiti. Naučili su da trebaju biti oprezni u prometu.
U Jumicaru trenutno rade na pilot projektu i cilj im je da sljedeće školske godine uđu u Kurikulum.
Nives Derbuc, 7. f